U trećem, a ujedno i zadnjem dijelu trilogije o jesenskom rezimea žena pozabavit ću se sa preostale tri ekipe, Jedinstvom, Trešnjevkom i Mladosti2. Prema prikazanom i kako stvari trenutno stoje na tablici Jedinstvo je najveći favorit da se pridruži Zelini, Mladosti i Zrinjevcu u završnici prvenstva.

JEDINSTVO

Jedinstvo se ove polusezone prometnulo kao četvrta sila prvenstva koja se primaknula na 2 gola vodećem tercetu.

Nema više nakantavanja i na kraju jeseni imaju pozitivnu gol razliku. Samo neko ludo čudo može ih izbaciti iz završnice već sad na kraju jeseni.

Rezultati Jedinstva su nekako i očekivani. Možda čak i prije, ali izgleda kako su se tek sad malo posložile.

Ipak je to skup zanimljivih igračica zanimljivog pedigrea. Oko mladih cura Čepo, Blum, Stojanović, Šiljaković i Dedić okupili su "dive" HR ženskog hokeja - Ivičku, Vinskicu danas Hercigonju, Premižučku, Bušljetu ..... koje više nisu toliko fletne, ali znaju igrati.

I već imaš core ekipe. Ostale cure, da ne kažem žene i majke su odličan backup. Nije to top tehnika, ali trud na treninzima se iz tekme u tekmu primjeti.

Debeljak, poznatija žena malo manje poznatijeg prvotimca Jedinstva Peka, daje svoj trkački i borbeni obol ekipi. Ugodno iznenađuje i Božana Čepo. Odličan nos za gol i za skuhat frku u protivničkom šutkrajcu.

Ali ipak sve se vrti oko mlade Lucije Čepo, najtalentiranije igračice Jedinstva.

I o njenom "raspoloženju" ovisi igra ekipe uz dužan respect ostalim curama.

Prije je to izgledalo nekako ovako - uzme Lucija loptu i driblja, prvu, drugu, treću i četvrta joj uzme loptu; pa opet, pa opet dok ne ostane bez sape i onda počne šetalište Karla Marxa i zazivanje sudbe klete. Potone i ekipa počne tonuti skupa s njom.

A ove jeseni situacija je ipak drugačija. I dalje se zna zaigrati, ali puno racionalnije i konkretnije. Postala je pravi lider ekipe iako vjerojatno to neće sama priznati. 

Protiv Trešnjevke su imale sve na pladnju, ali nikako ugurati loptu u gol. Dapače Trešnja je izjednačila. I onda je Lucija uzela stvar u svoje ruke i sa dva elegantna gola rješila pitanje pobjednika. E to radi lider ekipe. Vodi svoju ekipu u pobjedu.

Oprostite mi ostale curke Jedinstva, ali ipak ću se još malo zadrđati na Luciji. Ljetos dok me nije snašla sudba kleta i razvalila mi nogu, halkao sam ja Jedinstvenima, svima koji su se našli, cure, dečki, veterani. I imao sam priliku iz "terena" vidjeti mogućnosti Luce.

Mogla bi biti paklena igračica. 

Obično u ženskom hokeju nailazak lopte prema igračici izgleda kao da joj pristiže bomba, a ne loptica. Čekaju je sa strahom u očima hoće li "eksplodirati". I onda automatski tijelo se postavlja unazad u defanzivniji položaj. A u tom položaju palica je isto malo unazad i onda se često događa da loptica poskoči ili preskoči palicu, pobegne, odbije se tko zna gdje isl. Pa i ako zaustavi u tom položaju ne može krenuti i ostvariti prednost. Dapače, bit će sreća ako ne završi na riti.

Lucija napada pravo hokejaški lopticu kao Boško Buha kad je napadao bombe i vraćao iz švabama. Uđe čvrsto u lopticu s kojom može odmah krenuti, odlično mijenja smjer i ima super osjećaj za dodati loptu.

Ali nekak mi se čini da taj potencijal pokazuje samo na haklecima kad je skroz opuštena i kad osjeti da ima s kime igrati. Na tekmi nije to baš tako. Puno ukočenije.

Stoga, opusti se Lucija. Jer takva Lucija će biti pravo pojačanje i za repku.

Dvije Magdalene i Monika su također strašan potencijal. Posebno Stojanovička sa tom svojom visinom i dugim korakom. Mogla bi čuda raditi, ali joj fali "krvi". Ako se neke cure moraju opustiti, Monika je jedna od vrlo rijetkih koje se moraju "raspizditi". Pa raspizdi se Monika.

Sve u svemu, Jedinstvo će gotovo sigurno uloviti završnicu u proljeće. Za medalju bi trebale već sada opako prionuti poslu.

TREŠNJEVKA

Simpatična i borbena Trešnjevka. 

Cure koje su se okupile kako bi uživale i zabavljale se u igranju hokeja i vađenju masti na slamčicu treneru Petroviću.

Za više im fali još nekoliko pravih izučenih hokejašica kakva je njihova kapetanica i bivša reprezentativka Una Mihajlović. Stela, Antonija i Lucija ima potencijala, ali treba tu još puno, puno rada.

Uz Unu, Trešnja ima još jednu (povremenu) reprezentativku, golmanicu Željku Ilijašev koja je usprkos svojim godinama superstar, temelj i stup ekipe. Veliki respect za sve do sada prikazano na terenu. 

Ostale curke bi trebale jako puno raditi da bi Trešnjevka mogla doći na kompetetivni nivo. Posebno onaj dio gore naveden sa bombama.

Jedino što im se ne može zamjeriti je želja za igrom i borba. Ne predaju se do kraja tekme i mogu biti kao takve uzor mnogima.

Ipak su uspjele ove jeseni omastiti brk protiv Mladosti2 koje su pobjedile 2-1. Teškom mukom budući su Mladostašice 2 početnice.

U svakom slučaju treba skinuti kapu do poda jer svojim trudom i angažmanom čine dio ove priče o ženskom hokeju.

MLADOST 2

Hokejaške Startup-ice ove sezone.

Cure sa KIF-a (Kineziloškog faksa) koje su ove godine krenule u hokejašku aventuru. Sportašice koje su prije nekoliko mjeseci po prvi put primile (hokejašku) palicu.

Totalne početnice koje se nisu prepale nastupiti u prvenstvu protiv "pravih" izučenih ekipa i koje nadam se nisu obeshrabrili dosadašnji, očekivani, rezultati.

Bez obzira što su same prave sportašice po vokaciji, hokej nije lak sport i sami studij na KIF-u nije garancija brzog hvatanja potke hokeja. Jedan od najkompleksnijih sportova po pitanju potrebnih vještina nije lak zalogaj ni za ovake cure koje žive i studiraju sport.

Stoga nije bilo ni za očekivati da će napraviti više od napravljenog. Iako ako ovako nastave, Trešnjevci bi moglo biti veselo u proljeće.

Čujem dosta pohvala na njihov račun. Ja sam ih uspio pogledati na zadnjoj tekmi protiv Zeline. Vidi se taj manjak hokejaških vještina u svim segmentima. A onda je teško parirati tehnički boljoj ekipi posebno kakva je Zelina.

Ali moram priznati kako su me ipak neugodno iznenadile. Mislim si, sve cure studiraju na KIF-u i ak nešto mogu onda mogu puno bežati. I trčanjem i borbom kompenzirati tehničke nedostatke.

Trke je bilo, ali ne toliko koliko sam očekivao. Očekivao sam da će juriti kao osice i tako zagorčavati život protivnicama jer teško ijedna ekipa u prvenstvu ima takav fizički kapacitet.

Ali nekako su ih Zelinčanke lako pretrčavale. 

Opet ali, teško je suditi po jednoj tekmi. Možda im nije bio dan, možda su se previše potrošile u tekmi sa Trešnjevkom, a opet možda su u šumi.

U svakom slučaju cure su veliki pozitivan dobitak za hrvatski, posebno, ženski hokej. I toplo se nadam kako će nastaviti s istom željom i predanošću.

Jer ako se samo malo vratimo u prošlost, sjetit će te se kako su na isti način započele današnje reprezentativke Iva, Dora, Ica i Monika.

Veli mi Peranić, eminencija HR ženskog hokeja, ima jedna cura u Mladosti2 koju bi odmah zvao u repku da sam izbornik. Mislim si, valjda Pero zna što priča.

Delegiram tekmu sa Mladosti2 i gledam i što više tekma ide sve se više čudim kao pilić glisti.

Bome Pero ima pravo.

Došeta se do mene usred tekme njihov trener i pita: Kaj veliš? Velim MRAK

O kome se radi?

STEPIĆ NICOL, golmanica Mladosti2 ...

... koje je tek nedavno upoznala sa svijetom hokeja na travi i navukla golmansku opremu na sebe. 

Doduše nije Nicol opala s Marsa. Ona je inače bila rukometni golman (ne znam da li još uvijek) i ima taj osjećaj, a pogotovo reflekse.

ALI KAKO BRANI.

Naravno vidi se kako joj fali one fine golmanske tehnike, ali, brate, sve kaj je mogla je skinula Zelini.

Utakmica je završila sa 12-0, ali Nicol je obranila barem još duplo toliko direktnih udaraca na gol (ako ne i više). I neke od obrana su bile "svemirske".

Udarac i lopta prolazi pored nje, a ona refleksno poteže i čisti palicom. Opal sam skoro na pod. 

DAJ ME NEMOJ .... nisam se mogao suzdržati i ispalio sam kao onomad u eteru kad smo Cap i ja live prenosili svjetsko na SPTV-u prilikom prodora Belgijanca kroz 5-6 protivnika uz ludi 3D skill (ili nije bio belgijanac, ali je bilo - daj me nemoj ...). Jbg, kad je nešto toliko dobro da se nemreš suzdržati.

Jel bi je trebalo zvati u repku tako brzo? Pa čak i dijelim mišljenje Pere da bi trebalo.

Nije isto (matematički je) kada obraniš 24 od 36 šuteva ili 2 od 3. Drugačija koncentracija. U prvom primjeru si na streljani i stalno u fokusu, ali u drugom se zna desiti da se ništa neko vrijeme ne događa i golman se može uljuljkati kad najednom sjevne odnegdje i onda treba biti fokusiran i obraniti. A ta obrana može dobiti utakmicu. Velika razlika. I to Nicol mora osjetiti.

I tak, završena je trilogija rezimea ženskom hokeja. Netko će se možda složiti sa komentarima, a netko možda i ne (neću se plakati). Pokušao sam biti objektivan iako je teško ne biti subjektivan iz razno raznih razloga.

Iako pomalo kopni, ali našao sam inspiraciju za ovu temu. Dapače krenuo sam ovlaš i završio na tri članka. 

..........

Jbg, skužio sam kako sam počeo pisati da bi nešto napisao, ispunio neku formu koju sam sam sebi postavio iz ne znam ni sam kojih razloga, hvatati neke rokove kao pravi novinar.

Koji sam ja fucking novinar?

Oni hvataju rokove jer im o tome ovisi plaća, a za koji k...c ih ja onda sam sebi postavljam i hvatam rokove kad sam obični hokejaški entuzijast -slash- idiot koji samo troši svoje resurse (vrijeme i novac) da bi kao nešto promovirao hokej.

I onda se uvijek nađe netko pametan. I prije sam se kao nešto opravdavao ili objašnjavao. Sad me apsolutno boli ona stvar i to mi je odličan indikator kako nešto ne valja.

Sorry što kontaminiram ovaj članak, ali ja ga pišem i moj je portal pa mogu :)))))

Ali nekako osjećam kao da se približava GAME OVER.

Drži me kao na aparatima još samo feedback nekih dragih hokejaša koji se vesele člancima kakvi god oni bili i koji su svjesni koliko i banalan članak može napraviti korisno u motivaciji i promociji. Neki neće shvatiti nikad pa da im i nacrtam na ćelo.

Da ne duljim, možda jednog dana napišem nešto po tom pitanju, a možda i ne.

Za kraj se mogu samo nadati kako se curama i ženama svidjeli članci i kako neće ništa zamjeriti već naći u njima poticaj za brže, bolje, više i jače.

Uživaje. Pusa